Najveći poraz 'platformaša': Banka u rukama Lijanovića
Vijest da će braća Lijanovići – širokobriješki šverceri, kako ih naziva tjednik Slobodna Bosna - uskoro preuzeti kontrolu nad Razvojnom bankom FBiH, nakon što su prethodno stavili pod kontrolu federalno Ministarstvo poljoprivrede, najveći je postizborni poraz "platformaša" i dokaz njihove nespremnosti da društvene strukture očiste od kriminala.
Sarajevski tjednik Slobodna Bosna piše kako se iza federalnog ministra poljoprivrede Jerka Ivankovića Lijanovića vuku repovi milijunskih afera iz kojih je najdeblji kraj po pravilu izvlačili federalni proračun i domaća poljoprivredna proizvodnja koju su Lijanovići sustavno gušili i uništavali proteklih godina uvozom europskog mesnog smeća.
Smrtni udarac domaćim farmerima
- Lijanovići uvoze smeće koje Europa neće, upozoravao je lider SDP-a Zlatko Lagumdžija kada je prije nekoliko godina planula afera "prelevmani" u kojoj su glavni akteri bili braća Lijanovići.
U najkraćem, piše tjednik, Lijanovići su u razdoblju od samo dvije godine prokrijumčarili 1.300 šlepera natovarenih mesnim otpacima na koje nisu plaćali obvezne prelevmane – 2 KM za kilogram. Osim što su oštetili federalni proračun za najmanje pedesetak milijuna maraka, uvozom jeftinog mesnog otpada Lijanovići su zadali smrtni udarac domaćim farmerima koji se ni do danas nisu oporavili.
Prehrambena bižuterija
Umjesto raščišćavanja švercerskih afera braće Lijanovića u kojima je teško stradala domaća primarna poljoprivredna proizvodnja, "platformaši" su švercerima iz Širokog Brijega na milost i nemilost prepustili federalnu poljoprivredu a povrh toga i najvažniji financijski resor za razvoj poljoprivrede - Razvojnu banku Federacije BiH, piše Slobodna Bosna podsjećajući kako se trećina vanjskotrgovinskog deficita BiH, koji je u protekloj godini premašio 6,5 milijardi KM, odnosi se na uvoz hrane.
Samo u posljednja tri mjeseca 2011. godine, podjseća tjednik, za uvoz hrane i žive stoke potrošeno je 488 milijuna KM! Lijanovići nisu jedini, ali su nesumnjivo najveći uvoznici mesnih sirovina od kojih se skoro isključivo proizvode "domaće" hrenovke, salame i slična prehrambena bižuterija.
Najbanalniji švercerski trik
Švercerski model poslovanja Lijanovići su patentirali davno, prije petnaestak godina, kada je Federaciju BiH potresala afera poznata pod nazivom "uvoz radi izvoza", piše Slobodna Bosna i nastavlja kako su i u središtu ove švercerske afere bili su Lijanovići, odnosno njihova mostarska tvrtka Mega Com koja je u razdoblju od dvije godine, od 1999. do 2001. godine, uvezla meso u vrijednosti većoj od 95 milijuna KM.
Mostarska tvrtka "Mega Com" sa samo tri zaposlena radnika i direktorom, bez ikakvih smještajnih ili proizvodnih kapaciteta, bila je najveći uvoznik mesa u tom razdoblju. Uskoro je otkriveno da je "Mega Com" registrirao bivši vozač Lijanovića i, što je puno važnije, da su upravo Lijanovići otkupili cjelokupni kontingent mesa od "Mega Coma" koje je naravno uvezeno bez plaćanja carinskih nameta.
Uvezeno meso u vrijednosti od oko 95 milijuna KM Lijanovići su knjižili kao repromaterijal za mesne prerađevine namijenjene za izvoz. Utvrđeno je međutim da je operacija "uvoz radi izvoza" bila najbanalniji švercerski trik, jer je cjelokupna proizvodnja mesnih prerađevina plasirana na domaćem tržištu. Lijanovići su jedva uspjeli dokazati izvoz mesnih prerađevina u vrijednosti od svega 1,1 milijun KM!
Fiktivne potvrde o otkupu mesa
Nakon afere "uvoz radi izvoza" koja je ostavila razorne posljedice na domaću proizvodnju, Vijeće ministara patentiralo je novi oblik "zaštite" domaće proizvodnje: uvoznicima su propisane "obvezne kvote" prema kojim su uvoznici mesa bili obvezni na svaki uvezeni kilogram otkupiti tri kilograma od domaćih farmera.
Tjednik piše kako je tek to bio pravi eldorado za lokalne uvoznike švercere: za samo nekoliko mjeseci formirano je desetak farmerskih udruženja iza kojih su stajali privatni interesi uvoznog lobija. Najpoznatije među njima bilo je Udruženje poljoprivrednika u BiH, koje je predvodio beskrupulozni lobista Lijanovića Ranko Bakić. Preko ovog udruženja, u kojem nije bilo ni jednog pravog farmera, Lijanovići su osigurali fiktivne "potvrde" o otkupu mesa od domaćih farmera, na temelju kojih su prethodnih godina stjecali pravo na bescarinski uvoz mesa.
Upravljanje daljinskim i ogroman dug
- Cjelokupna poslovna imperija Lijanovića nastala je na švercu i vještom izbjegavanju carinskih i poreskih obveza. Za posljednjih dvadesetak godina Lijanovići nisu podigli ni jednu farmu za uzgoj peradi i stoke, niti ih takva vrsta biznisa uopće zanima. Njihov core business ne zasniva se na proizvodnji nego na uvozu i švercu, i posve je opravdan strah da će sličnu politiku forsirati i u federalnom Ministarstvu poljoprivrede i Razvojnoj banci FBiH, piše Slobodna Bosna.
Prije nekoliko mjeseci otkrivena je još jedna u nizu švercerskih operacija izvedenih u režiji braće Lijanovića i povezanih firmi kojima su upravljali "daljinskim".
Krajem 2002. godine, Lijanovići su osnovali fantomsku tvrtku MI-MO kojoj su iznajmili proizvodne kapacitete i uposlili vlastite radnike. Tri godine kasnije, MI-MO prestaje s radom, poslovanje preuzima nova fantomska tvrtka Farmko, koja preuzima biznis i radnike ali ne i milijunske dugove propale tvrtke MI-MO prema federalnom proračunu. "Farmko" još uvijek posluje, ali je pitanje dana kada će se ugasiti kako bi njezino poslovanje, naravno bez dugova, preuzela nova fantomska firma.
Prema nedavno objavljenim podacima, Lijanovići su zaduženi do grla: samo Hypo banci duguju više od 35 milijuna eura, a sarajevski tjednik piše kako ovaj dug namjeravaju premostiti podizanjem novog kredita kod Razvojne banke FBiH, kojom će uskoro suvereno zagospodariti.
Da biste ostavili komentar morate biti registriran član Monet.ba portala. Ukoliko ste već registrirani molimo vas da se prijavite , ukoliko niste postanite član