Harač: Porezna robija tjera tvrtke i ulagače u inozemstvo ili 'podzemlje' | Monet

10.05.2011 u 09:51

Harač: Porezna robija tjera tvrtke i ulagače u inozemstvo ili 'podzemlje'

Od zarađenih 1.000 KM, poslodavac ili radnik dobit će 394,2 KM. U feudalnom sustavu kmetovima je ostajalo 35% ljetine. Danas radnicima 39% zarađene plaće!

Bh vlasti dovele su oporezivanje do maksimalne porezne točke. Ni radniku, ni poduzetniku, ni tvrtki, ni investitoru nije više atraktivno biti u realnom sektoru ekonomije. Za sve njih atraktivnije je emigrirati u inozemstvo ili podzemlje, odnosno u sivu zonu.

Tvrdi to prof. dr. Vjekoslav Domljan, profesor ekonomije na sveučilištimaa u Sarajevu i Mostaru, komentirajući poreznu politiku u našoj zemlji, koju karakterizira kao "poreznu robiju". Koliko država opterećuje građane porezima, Domljan pokazuje kroz konkretan primjer.

"Uzmimo za primjer kako se neki bh. građanin bavi pružanjem usluga pa preko svoje tvrtke ispostavi fakturu na 1.000 KM. U tih 1.000 KM na PDV otpada 17 posto, odnosno 170 KM. Uz pretpostavku kako tvrtka nema nikakvih troškova te poslodavac ili radnik odluči sve uzeti sebi kao plaću, dobit će na ruke 478,5 KM, a državi će pripasti 391,5 KM. Naime, poslodavcu, odnosno radniku, pripada skoro 55 posto na ime neto plaće, a na poreze i doprinose odlazi skoro 45 posto" kaže Domljan.

Naglašava kako će od onoga što je poslodavac ili radnik dobio, odnosno od onih 478,5 KM koje odluči potrošiti, stvarno će mu pripasti 394,2 KM, jer na sve što potroši, država uzima 17 posto na ime PDV-a.

Jednostavno kazano, dodaje Domljan, od zarađenih 1.000 KM poslodavac ili radnik će na privatna dobra potrošiti 394,2 KM, dakle manje od 40 posto, dok mu za onih 605,8 KM država pruža općinska, županijska, entitetska i nacionalna javna dobra. A kakve usluge pružaju javna administracija, škole, fakulteti, bolnice, sudovi, kakvim cestama se vozi... bolje je i ne govoriti.

"Od onih 605,8 KM, malo koristi ima onaj tko je stvorio 1.000 KM. Taj novac tek manjim dijelom služi za proizvodnju javnih dobara, kao što se zna" dodaje Domljan.

Nesposobna vlast

Prema njegovim riječima, bh. vlasti u doba krize ne smanjuju namete nego ih, naprotiv, povećavaju i pri tome još, kako kaže, fiskalnim kasama jurišaju na poduzetnike.

"Rezultat toga može biti samo jedan - smanjivanje poreznih prihoda. Vlasti nikako ne shvaćaju kako će daleko više povećati porezne prihode proširivanjem porezne baze, što niko od ekonomista ne osporava, nego "jačanjem porezne discipline". U zemljama u kojima je porezna disciplina na daleko višoj razini nego što je u BiH, postoji neopažena ekonomija. Trošenje poreznih prihoda na discipliniranje imat će za posljedicu ispadanje ljudi iz formalne ekonomije te jači porezni pritisak na one koji preostanu u njoj" kaže Domljan.

Dodaje kako to stvara začarani krug, pri čemu se ravnoteža uspostavlja pri sve većim razinama nezaposlenosti, koja predstavlja temeljni ekonomski problem bh. društva i najbolji je pokazatelj nesposobnosti bh. vlasti.

Malo bolje nego u doba kmetova

Osvrćući se na riječi provincijala i biskupa bosanskog fra Marijana Šunjića (1789-1860), koji je ustvrdio kako kmetu ostaje "svega 35 posto od ljetine", Domljan konstatira kako je sadašnje stanje za skoro pet postotnih poena bolje od onoga iz doba fra Marijana. (avaz.ba)